Zakonodavni okvir i poreski sistem

Zakonodavni Okvir

Trgovinski Sporazumi

Investitorima koji se odluče da posluju u Crnoj Gori, zahvaljujući potpisanim bilateralnim sporazumima, omogućen je neometan izvoz proizvoda na tržište od preko 800 miliona ljudi.

Sporazumi o slobodnoj trgovini

Implementacija ovih sporazuma implicira porast obostrane trgovine i formiranju pozitivnog ambijenta za strane investicije. Zemlje potpisnice su se obavezaleza stvaranje zone slobodne trgovine do sredstava za ulazak u uzajamne bilateralne sporazume, u skladu s odredbama STO-a[1] , uključujući procese i obaveze svake od njih na putu prema EU .

Prema načelima STO-a, svi sporazumi obuhvataju dva temeljna nediskriminatorna principa, što znači odobravanje nacionalnog tretmana i primjenu carinske tarife povlašćene nacije. Uvozne carinske stope neće se povećati niti nove uvedene od strane država potpisnica.

Crna Gora je potpisala sporazume o slobodnoj trgovini sa CEFTA, EFTA, Rusijom, Turskom, Ukrajinom, a u toku su pregovori sa Bjelorusijom i Kazahstanom.

Napomena: Detaljnije informaicije o ukidanjuplaćanja carinskih stopa, u skladu sa pomenutim sporazumima, mogu se dobiti na osnovu tarifnog broja pod kojim su proizvodi koji se plasiraju na tržište klasifikovani.

Sporazumi o ekonomskoj saradnji

Glavni cilj Sporazuma o ekonomskoj saradnji je uspostavljanje institucionalnog okvira za saradnju kroz jačanje i poboljšanje ekonomskih interesa.

Od uspostavljanja nezavisnosti, Crna Gora je potpisala 12 Sporazuma o ekonomskoj saradnji (Republika Bugarska, Narodna Republika Kina, Republika Mađarska, Republika Srbija, Država Katar, Republika Turska, Republika Makedonija, Republika Slovenija,  Republika Azerbejdžan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Republika Češka i regija Abruco-Republika Italija).

Pored sporazuma koje je Crna Gora potpisala kao nezavisna država, ugovori potpisani od strane bivših državnih zajednica gdje je Crna Gora bila članica (SFRY, SRY, SMN), a koji su konsolidovani, takđe se primjenjuju (Republika Kipar, republika Astrija, Republika Poljska)..

Sporazumi o uzajamnoj promociji i zaštiti investicija

Ovi sporazumi teže kreiranju stabilog okvira za investicije i bolje upotrebe ekonomskih resursa. Definišu uslove investirajna između zemalja, omogućavajući slobodno prenošenje finansijskih sredstava, pravo na subrogaciju, kompenzaciju u slučaju eksproprijacije i rješavanje sporova između investitora i zemalja, uključujui rješavanje sporova između samih zemalja.

Od uspostavljanja nezavisnosti, Crna Gora je potpisala 10 sporazuma o ekonomskoj saradnji i to sa: Republikom Srbijom, Češkom Republikom, Republikom Finskom, Kraljevinom Danskom, Državom katar, Republikom Makedonijom, Maltom, Republikom Azerbejdžan, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Belgijsko – Luksemburškom Ekonomskom Unijom.

Poreski sistem

Poreski sistem u Crnoj Gori čine:

  1. Akcize
  2. Carine
  3. Porez na dodatu vrijednost
  4. Porez na dobit pravnih lica
  5. Porez na dohodak fizičkih lica
  6. Porez na nepokretnosti
  7. Porez na promet nepokretnosti
  8. Porez na premije osiguranja
  9. Porez na upotrebu putničkih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica
  10. Porez na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica
  11. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje (penzijsko- invalidsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti)
  12. Republičke takse (administrativne, sudske, registracione)
  13. Naknade za korišćenje prirodnih dobara od opšteg interesa (za šume, vode, rudno bogatstvo, morsko dobro)
  14. Lokalni porezi (prirezi, naknade, takse i dr.)

Poreski sistem za strane investiore je isti kao i za domaće privredne subjekte.

Porez na dobit  iznosi 9 %, dok je stopa poreza na dohodak fizičkih lica 9%, odnosno 11%. Privredni subjekat koji ostvaruje poslovanje u Crnoj Gori ima mogućnost da, uz prethodno plaćeni porez na dobit, na kraju godine prenese sredstva na svoj račun u inostranstvu.

U primjeni su dvije pozitivne poreske stope poreza na dodatnu vrijednost (PDV) i to standardna stopa od 21% i snižena stopa od 7%, dok se nulta stopa primjenjuje za: izvozne transakcije i isporuke ljekova i medicinskih sredstava koji se finansiraju iz sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

PORESKE OLAKŠICE

1. Oslobođenje od plaćanja poreza na dobit pravnih lica i porez na dohodak fizičkih lica

Stopa poreza na dobit pravnih lica u Crnoj Gori iznosi 9%, najniža je u regionu i jedna je od najnižih u Evropi, dok je stopa poreza na dohodak fizičkih lica 9% i 11%. U privredno nedovoljno razvijenim opštinama, čiji je indeks razvijenosti ispod 75% državnog prosjeka, Zakonom o porezu na dobit je uređeno da novoosnovano pravno lice ne plaća obračunati porez na dobit za prvih osam godina poslovanja. 

Takođe, Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica poreskom obvezniku, obračunati porez na dohodak za prvih osam godina poslovanja umanjuje se 100%. Poresko oslobođenje, ne odnosi se na poreskog obveznika koji posluje u sektoru primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, transporta, brodogradilišta, ribarstva, čelika, trgovine i ugostiteljstva osim primarnih ugostiteljskih objekata. Navedenim zakonima definisane su poreske olakšice za investitore, pri čemu u oba navedena slučaja ukupan iznos poreskog oslobođenja za prvih osam godina poslovanja ne može biti veći od 200.000€.

2. Povraćaj poreza na dodatu vrijednost (pdv)

Ako je iznos poreske obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog poreza na dodatu vrijednost, koji poreski obveznik može odbiti u istom poreskom periodu, razlika mu se priznaje kao poreski kredit za naredni poreski period, odnosno na zahtjev vraća se u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave za obračun poreza na dodatu vrijednost. 

Poreskom obvezniku koji pretežno izvozi proizvode i poreskom obvezniku koji u više od tri uzastopna obračuna PDV-a iskazuje višak ulaznog PDV-a, razlika PDV-a vraća se u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave za obračun PDV-a. 

 Ukoliko je poreskom obvezniku istekao rok za plaćanje drugih poreza, razlika po osnovu poreza na dodatu vrijednost mu se umanjuje za iznos poreskog duga. 

Porez na dodatu vrijednost se obračunava i plaća na:

  • isporuke proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu;
  • uvoz proizvoda;
  • uvoz motornih vozila (novih i upotrebljavanih) podliježe plaćanju PDV po stopi od 21%;
  • promet upotrebljavanih putničkih automobila, motocikala i plovnih objekata, za koje poreski obveznik pri nabavci nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV, ne podliježe plaćanju PDV-a. U tom slučaju plaća se poseban porez po stopi od 5% koji plaća kupac;
  • promet zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog i neizgrađenog), ne podliježe plaćanju PDV-a

Stopa poreza na promet nepokretnosti je proporcionalna i iznosi 3% od poreske osnovice. Pod prometom nepokretnosti smatra se svako sticanje vlasništva na nepokretnosti u Crnoj Gori i ova oblast je detaljno uređena Zakonom o porezu na promet nepokretnosti.

Obavezno socijalno osiguranje u Crnoj Gori plaćaju zaposleni, poslodavci, preduzetnici i poljoprivrednici koji nijesu obveznici doprinosa za slučaj nezaposlenosti.

Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje su:

  • doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje;
  • doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje;
  • doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

Stope doprinosa su različite zavisno od kategorije obveznika, a definisane su Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Zakonom o akcizama uređen je sistem i uvedena obaveza plaćanja akciza za pojedinačna dobra i usloge koji se na teritoriji Crne Gore stavljaju u slobodan promet.

Akcizni proizvodi su:

  • alkohol i alkoholna pića;
  • duvanski proizvodi;
  • mineralna ulja, njihovi derivati i supstituti.

Obveznik akcize sam obračunava akcizu za kalendarski mjesec..

Vrste taksi u Crnoj Gori koje je investitor u obavezi da plaća su:

  • administrativne takse;
  • sudske takse;
  • komunalne takse;
  • registracione takse;
  • boravišne takse.

Osnovu carinskog sistema u Crnoj Gori čini Zakon o carinskoj tarifi i Carinski zakon. Carinjenje robe prema ovom zakonu, obuhvata prijem uvozne carinske deklaracije, pregled robe i svrstavanje prema Carinskoj tarifi i drugim tarifama, utvrđivanje carinske osnovice, iznosa carine i drugih uvoznih dažbina koje terete robu, naplata utvrđenih iznisa carine i drugih uvoznih dažbina.

Shodno zakonu, investitor može steći pravo na oslobađanje carine.

Subvencije za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica

Subvencije može koristiti poslodavac koji zaposli:

  •  Lice sa najmanje 40 godina života; 
  •  Nezaposleno lice Romi, Aškalije ili Egipćani; 
  •  Lice koje se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje duže od 5 godina; 
  •  Lice koje je zaposleno na izvođenju javnih radova; 
  •  Lice na neodređeno vrijeme nakon obavljanja pripravničkog staža; 
  •  Lice za čijim je radom prestala potreba (tehno-ekonomskki viškovi), a nalazi se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje; 
  •  Lice koje je zaposleno radi obavljanja sezonskih poslova; 
  •  Nezaposleno lice sa preko 25 godina staža osiguranja, koje je korisnik novčane naknade;
  •  Lica u biznis zonama, za djelatnosti koje posebnim aktom utvrdi Vlada Crne Gore.

Ukoliko zaposli neko od navedenih lica, poslodavac ne plaća:

  •  doprinose za obavezno socijalno osiguranje na zarade (doprinos za penzijsko invalidsko osiguranje,
  •  doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za osiguranje od nezaposlenosti, doprinos za Fond rada);
  •  porez na dohodak fizičkih lica.

Za zaposlenog poslodavac iz zarade zaposlenog obračunava, obustavlja I uplaćuje: doprinos za penzijsko I invalidsko osiguranje po stopi od 15,0%, doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 8,5% I doprinos za osiguranje od nezaposlenosti po stopi od 0,5% prilikom isplate zarade.

Poslodavac plaća obračunati prirez poreza na dohodak

Visina subvencije iznosi:

  • 75% od isplaćene bruto zarade za cijeli period zaposlenosti, za poslodavca koji uposli lice sa najmanje 50% invaliditeta,
  • za poslodavca koji zaposli lice sa invaliditetom manjim od 50% subvencija iznosi: u prvoj godini 75%, u drugoj 60%, u trećoj I svakoj narednoj godini 50% od isplaćene bruto zarade.